16 Divota
Mi Bi Ponijeli Kišobran
Kako Je Sve Počelo
U prvo, najviše, plitvičko jezero, na visini od 636 metara nadmorske visine, utječe Matica - potočni vodeni tok koji u obližnjem selu Ljeskovac nastaje spajanjem Bijele i Crne rijeke. Ta dva vodotoka najpoznatiji su stalni površinski dotoci vode u Plitvička jezera, ali uz njih postoje i brojni povremeni, kojima jačina ovisi o razdoblju obilnih kišnik dana. Bijela rijeka izvire 4 km zapadno od sela Ljeskovac kod Čudina klanca iznad 750 metara nadmorske visine kao krški izvor iz nekoliko vrelašca u kojima kao da voda vrije. Na mjestima izbijanja vode vidi se sitan bijeli pijesak - po kojem je ovaj vodotok i dobio ime. Uz njega je nekoć vodila automobilska cesta od Slunja preko Plitvica za Otočac i Gospić. Dolina kojom protječe ova rijeka široka je oko stotinu metara pa se u duljem kišnom razdoblju obično izlije iz svog korita. Prije dvadesetak godina na nekoliko je mjesta pregrađivana i tu su nastajala plitka jezera, koja su ubrzo obrasli gusti šaš i trstika.
Crna rijek izvire 2 km južno od Ljeskovca iz širokog krškog vrela na 670 metara nadmorske visine, izbijajući snažan između kamenih blokova uglavnom postojanom količinom vode. Neposredno ispod izvora širina joj je nekoliko metara, ali je plitka sve do ušća u Maticu kod Ljeskovca. Dno vodotoka prekriva crna mahovina - otud ime rijeke.
Gornja Jezera
Prošćansko Jezero
Prošćansko Jezero, Prošće, nalazi se na 636 metara nadmorske visine. Ime mu dolazi od drvenih daščica - prošća - ili letvica, kojima su seljaci podupirali podignute nasipe štiteći se od visoke vode jezera na svojim livadama. To je drugo jezero po veličini među Plitvičkim jezerima, ima površinu 68,2 ha, duboko je 37 m, izduženo u smjeru sjever - jug, dugačko 2000 m, a najveća mu je širina 560 m. Na početku jezera u smjeru zapada odvaja se vijugava Liman Draga duga 800 m. Obale jezera blago se uzdižu na okolne šumovite vrhove. Prostranstvo i mir jezera ne daju ni naslutiti da se nizvodno nastavljaju brojni slapovi, ponegdje uz gromoglasnu buku i šum. Na južnom kraju Prošća nekoć su bili pristanište za čamce i omanje kupalište. Danas posjetitelji vide ovo jezero samo s Labudovca, kamo dolaze panoramskim vozilom. Vrlo su rijetki oni koji pješice dođu do njegova početka i kroz Ljeskovac i Liman dragu sada zapuštenom stazom sa zapadne strane jezera mirno prošeću kako bi se vratili do Labudovca. Jezero se odlikuje specifičnom zelenkastoplavom bojom, koja popodne prelazi u sivu.
Ciginovac Jezero
Ciginovac, Cigino Jezero ili Ciganovac - na sjevernoj strani nekadašnje stare delte, odnosno Devčićevca ili današnjeg Labudovca - nalazi se na 620 metara nadmorske visine. Ime potječe od Ciganina koji se u tom jezeru utopio kad je rukama lovio ribu. Jezero ima oblik slova V okrenutog u smjeru istok - zapad. Voda u njega dolazi površinski umjetno iskopanom jarugom iz Prošćanskog jezera, ali pritječe i podzemno ispod sedrene barijere. Slap je visok 14 m. Površina jezera je 7,5 ha, a dubina 11 m. Zapadne i sjeverne obale su strme. Sa sjeveroistočne strane nad jezero se uzdiže uzvišenje Stubica, na kojoj je Tomićevo pogledalo s iznimnim razgledom na Prošćansko jezero, Ciginovac i Okrugljak. Boja vode je od tamnomodre do zelene.
Jezero Okrugljak
Jezero Okrugljak, Okrugljak, Okrugić - istočno od Ciginovca, a sjeveroistočno od završetka Prošćanskog jezera ispod Labudovačke barijere i izdignutog Tomićeva pogledala - nalazi se na 613 metara nadmorske visine. Dobilo je i ime po svom kružnom obliku. Površina jezera je 4,1 ha, a dubina 15m. S južne strane obala je blaže položena i obrasla šumom, a sjeverna je ispod strmih ogranaka pod kojima je uređena staza za razgledavanje. Jugozapadnu stranu jezera čini vertikala Labudovačke barijere nešto viša od 20 m. Na njoj je Labodovački slap, a zapadno od njega nekoć posjećivani Špiljski vrt s Janečekovom špiljom. Boja vode je zelenkasta i tamnomodra, a u plićim dijelovima vide se "bjelari" na dnu od čistog kalcijeva karbonata, koji ga prekriva.
Jezero Batinovac
Batinovac, Bakinovac ili Batin - jugoistočno od jezera Okrugljak - nalazi se na 610 metara nadmorske visine. Jezero je dobilo ime po seljaku Batinu, koji je pri padu uz jezero slomio prste pa mu je ruka izgledala kao bat; ili po nekoj baki, koja se utopila, berući uz vodu bilje za čarolije. Dobiva vodu kanalom od Prošća i položenim slapištem od Okrugljaka. Površina jezera je 1,5 ha, dubina 5 m, a proteže se u smjeru jugozapad - sjeveroistok. S južne strane okruženo je visokim stablima, a sjeverno se nastavlja u proširenje gdje se nalaze ostala manja jezera. Boja jezera je smaragdna i tamnozelena. Vode ovog jezera ruše se uz Batinovačku barijeru u jezero Galovac.
Jezero Kozjak
Kozjak ili Kozje Jezero - najveće plitvičko jezero - zadnje u nizu Gornjih jezera, nalazi se na 535 metara nadmorske visine, između uzvišenja Medveđak, visokog oko 900 m, i 1000 m visoke Preke kose i nižih obronaka Male Kapele. Ime je dobilo po tome što su se u njemu jedne davne zime po povratka s ispaše utopile koze ili pak jer su ih zimi čuvali na otočiću usred jezera zaštićene od vukova. Jezero se proteže u smjeru jugoistok - sjeverozapad u dužini od 2,4 km s najvećom širinom od 670 m u sjevernom dijelu. Kao i na južnom dijelu Prošćanskog jezera, prema zapadu se odvaja - slično Limun dragi - Glibovita draga, duga 450 m, što se zavlači pod uzvišenje brda Gradina i u koju utječe Rječica, duga više od 6,5 km. Blizu današnjeg prijelaza brodom s jedne na drugu užu stranu jezera ili sjevernije od Burgeta nalazi se Štefanijin otok, po kraljevni Štefaniji iz habsburške dinastije koja je 1888. posjetila Plitvička jezera. Otočić je izdužen u obliku broda - dug 275m, a širok oko 60m. Visina mu je 9,5 m. U sjevernom dijelu jezera od početka Matijaševe drage na istočnu stranu jezera, 4 m ispod današnje razine vode, nalazi se potopljena barijera ili slapište. Oko 150 metara južno dubina Kozjaka je 26,7 m, a 250 m sjeverno od te barijere dubina je 43,7 metara, ali se i dalje snizuje. Površina jezer je 82 ha, a najveća dubina 46,4 m. Boja jezera mijenja se od smaragdne do tamnomodre i zelene zbog lelujanja valova koje stvara cirkulacija zraka što struji nad jezerom. Obje strane jezera dobro su pošumljene.
Donja Jezera
Milanovac Jezero
Milanovac ili Milanovo Jezero - najveće od donjih jezera - nastavlja se na sjeveroistočni završetak Kozjaka kroz kanjonski tjesnac u istom smjeru u dužini od 400 m, a potom zakrene prema sjeveru idućih 600 m - na 523 metara nadmorske visine. Ime je dobilo po pastiru Milanu koji je okrao jednog kaluđera, potom bio proklet i utopio se u jezeru. Iz Kozjaka voda se danas u Milanovac ruši iz nekoliko slapova visokih oko 19 m, ali nekoć je to bio jedan slap širok oko 50 m. Površina jezera je 3,2 ha, a dubina 18 m. Lijevu stranu jezera nadvisuje 25 do 30m visoka vertikalna stijena, a desna je na početku koso nagnuta, ali dalje i ona postaje vertikalna. S izdignutih vidikovaca u usporedbi s bojom obližnjeg Kozjaka razlika je vrlo uočljiva.
Gavanovac Lake
Gavanovo Jezero, Gavanovac ili Osredak - ovalno jezero uz najniži kanjonski dio Donjih jezera - nalazi se na 514 metara nadmorske visine. Prema legendi "gavanovo blago" zakopano je u jezeru zajedno s vlasnikom, a ime Osredak je po okolnom kraju kojem je jezero najbliže. Površina je 0,7 ha, a dubina 10 m. Jezero je poznato po Slapovima Milke Trnine, slavne operne pjevačice koja je Društvu za zaštitu i uređenje jezera darovala novac od jedne zagrebačke predstave. Niže od tih slapova su Velike kaskade, široko slapište nad početkom jezera Kaluđerovac. Desno uz njih je golemi otvor špilje Šupljare, pod kojim se nalazi i ulaz u Modru pećinu.
Kaluđerovac Jezero
Kaluđerovac ili Kaluđerovo Jezero - najšire je od Donjih jezera na 505 metara nadmorske visine. Ime je dobilo prema jednom kaluđeru, koji je živio u pećinama uz jezero i liječio ljude u okolnim selima. Nad jezerom su s lijeve i desne strane vertikalne stijene, na kojima se zapažaju mali otvori bočnih šupljina. Jezero je dugo oko 250 m, a široko od 50 do 100 m. Površina mu je 2,1 ha, a dubina nešto više od 2 m.Boja vode je azurna, u sredini tamnije zelena, ali prevladava modra. Kad je površina vode mirna, u njoj se zrcale okolne stijene kanjona sa zelenilom grmlja nad njima.